ŠTA JE SLEDEĆI KORAK NATO ALIJANSE? Dragan Petrović u emisiji "Puls Srbije vikend" o ruskom i kineskom uticaju na Arktiku
U Briselu je ove nedelje održan sastanak ministara odbrane članica NATO, fokusiran na jačanje bezbednosti saveza i sprečavanje ruskog i kineskog pristupa Arktičkom regionu. Generalni sekretar je istakao da će Alijansa braniti svaki deo svoje teritorije i da je pokrenuta misija "Arktička straža" kako bi se popunile sve bezbednosne praznine, uz ulogu novih članica Švedske i Finske.
Predstojeći samit u Ankari 7. i 8. jula dodatno će definisati strategiju saveza u svetlu globalnih bezbednosnih izazova, uključujući i rastući uticaj Kine na Arktiku. Postavlja se ključno pitanje, kako NATO može efikasno da spreči ruski i kineski uticaj na Arktiku?
Profesor doktor Dragan Petrović, naučni savetnik, odgovara na ova pitanja za emisiju "Puls Srbije vikend".
Ono što je obeležilo prethodnu nedelju jeste to da je ruska vojska uspostavila kontrolu nad četiri naselja u zoni SVO, PVO je odobrila pet ukrajinskih raketa velikog dometa "Flamingo", ali i 39 projektila "Hajmaks" i 1.243 bespilotne letelice.
- Ovde mi imamo jednu situaciju geopolitičke podele između Sjedinjenih Američkih Država, koje žele da uzmu makar deo ili sve ingerencije Danske na Grenlandu, i jedne neobične situacije koju predstavlja NATO i lider u predsedništvu NATO-a, a s druge strane imate evropske zemlje koje su druga strana. Oni žele da smanje uticaj Kine i Rusije - kaže Petrović, i dodaje:
- Pribrežene zemlje imaju određeni uticaj na preraspodelu zona uticaja na Severnom polu ili Arktiku. Prostom geografijom, pribrežne zemlje vidimo da je pre svega Rusija koja obuhvata ogroman prostor od Karelijske prevlake, pored Pečenga, granice sa Norveškom, gde Finska i Švedska nemaju nikakav izlaz na Severno more, već samo Norveška, a sve ostalo je Rusija. Dakle, potpuno je logično da prirodom stvari Rusija ima najveći uticaj na Severnom polu.
Birokratska diplomacija i borba za kontrolu Arktika
Kada se sve uzme u obzir, generalni sekretar NATO-a nalazi se u vrlo teškoj poziciji, jer mora da balansira između suprotstavljenih interesa Sjedinjenih Američkih Država, najmoćnije sile u savezu, koje pokušavaju da preuzmu kontrolu nad teritorijalnim integritetom jedne od članica NATO-a, Danske.
- On to premošćava birokratskim izjavama da oni treba da se ujedine protiv kinesko-ruskog interesa. Pošto Kina nema izlaz na mora ka Arktiku, ona nema nikakvog direktnog uticaja, sem jedne tačke opšteg karaktera koja se odnosi na sve sile severne polulopte da mogu da se uključe u eksploataciju Arktika. Kako Kina za to nema geografskih mogućnosti, ona je u poslednjih nekoliko godina sklopila bilateralni sporazum, gde je Rusija zemlja dobre volje. Sklopljen je na neodređeno vreme, što znači da to može bilo kada da ukine, osim ako ne postoji tajna klauzula za koju mi ne znamo. Dozvolila je Kini da koristi infrastrukturu devet ruskih severnih luka, s tim da u Murmansku ima pravo da uloži oko milijardu ili milijardu i po dolara da se napravi dodatni terminal za transport uglja, a u Arhangelsku da se napravi luka u dubokoj vodi. Ali sve je to dobra volja Rusije - navodi Petrović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs